Autor:  Sarkis A. 

 

FARAONOVA OSVETA



   

Egipat. Divna zemlja severne Afrike koju godisnje poseti cak i do devet miliona turista iz celog sveta. Sta to ima ova zemlja sto je izdvaja od ostalih i cini je turistickom metom? Odgovor nije tesko pronaci, naravno, to su ogromne gradjevine neobicnog oblika nazvane piramidama.

Medjutim ova prica nece biti o piramidama. Nesto sto vam jednostavno sledi uz piramide kao turisti i posetiocu Egipta jeste prica o Faraonima, odnosno o bivsim vladarima ove zemlje.

Medju mnogobrojnim imenima koja su se kitila epitetom Faraon svakako je najzvucnije Tutankam. On je dosao na presto u svojoj desetoj godini i nasledio je Akhenatona. Smatra se da je vladao u periodu 1336-1327 god. p.n.e. Njegova vladavina nije bila dugog veka jer kako savremeni naucnici tvrde umro je izmedju 17 i 19 godine. Posle smrti njegovo telo bilo je mumificirano i polozeno u grobnicu koja je bila napunjena svakojakim dragocenostima i tu ce netaknuto lezati 3000 godina a onda….

Onda ce na scenu stupiti engleski avanturista Lord Dzord Karnavon koji ce finansirati ekspediciju koju ce predvoditi Hauard Karter i koji ce imati zadatak da pronadje grobnicu Faraona Tutankamona. Posle dugog sna, Tutankamonov mir ce biti narusen. Desilo se to 26 novembra 1922 godine kada su se Karter i Karnavon nasli u samom sredistu grobnice u Dolini Kraljeva zapanjeni otkrivenim prizorom. Pred njima je bio sarkofag sa mumijom Faraona Tutankamona a oko njih bila je gomila predmeta od zlata i druge dragocenosti medju kojima narocito vredi napomenuti Faraonovu posmrtnu masku od zlata tesku 17 kg. Naravno, engleski pustolovi bili su vec tada svesni da se radi o najvecoj arheoloskoj senzaciji XX veka. Grobnica se sastojala od cetiri prostorije i jednog dugog hodnika i kao sto vec stoji, sve je bilo prekriveno dragocenim predmetima. Ostali clanovi ekspedicije od kojih su veci deo bili egipcani posmatrali su sve to sa jednom izvesnom dozom straha koju cak ni tolika kolicina zlata nije mogla da ublazi. No, evropljani nisu mnogo obracali paznju na bapske price i sujeverja o “Prokletstvu Faraona Tutankamona”. Zaslepljeni sopstvenim uspehom i ogromnim bogatstvom Karter i Karnavan otvorili su sarkofag i otkrili mumiju Faraona Tutankamona staru preko 3000 godina i time prekinuli njegov vecni san…..

Ubrzo zatim podvig dva Engleza popratice svi svetski mediji i sa svih strana pristizace priznanja i pohvale. Iskopavanja su naravno i dalje nastavljena i postepeno ce poceti da umiru clanovi ekspedicije. To ce donekle podgrejati sumnje o Faraonovom prokletstvu kojima ce se definitvino ozbiljnije posvetiti paznja posle bolesti i smrti samog Lorda Dzordza Karnavona. Navodno on je umro od posledica teske bolesti i napora koji su narusili vec njegovo krhko zdravlje. Medjutim kada je ubrzo zatim posle njega umro i asistent arheologa Hauarda bilo je tesko dati prave argumente koji ce opovrgnuti da se radi o prokletstvu. Clanovi ekspedicije od kojih su vecina bili mestani, umrli su skoro svi do jednog i to je jos vise ulilo strah u kosti mesnom stanovnistvu. Faraon je probudjen i sada zeli kazniti one koji su se drznuli da naruse njegov hiljadugodisnji mir…

Godinama kasnije, zahvaljujuci savremenoj tehnoloziji, naucnici su uspeli da otkriju tajnu Faronovog prokletstva. Naime, bakteriolozi su na mumiji samog Faraona otkrili male spore mikroskopskih gljivica. Tokom vekova te zlovoljne bakterije su se razvijale i mnozile u hermeticki zatvorenoj grobnici. Kada su istrazivaci prodrli u prostorije grobnice uskovitlali su ih a zatim i udisali i uneli u pluca. Upravo tu, gljivice su nalazile svoje utociste, i postepeno bi izlucivale smrtonosne otrove cime su polako ubijale svoje domacine.

No, da ne bi sve bilo tako prosto i jednostavno, treba napomenuti i to da nisu svi iz Karterove ekspedicije umrli od ove bolesti. Neki su umrli u saobracajnim nesrecama, neki od teskih mentalnih poremecaja. Sam Hauard Karter umro je 1939 godine od posledica bolesti jetre, imao je 65 godina, dakle 17 godina nakon otkrivanja grobnice Tutankamona.

Zatim postavlja se pitanje kako je Faraon jos u to doba mogao znati za postojanje mikroskopskih gljivica koje se mogu identifikovati samo pomocu najsavremenijih uredjaja?

Da li je legenda o prokletstvu Faraona Tutankamona bila samo nacin da se sacuva ogromno blago u njegovoj grobnici od pohlepnih ljudi kroz vekove?

Da li su sve te smrti slucajnost ili faraonova osveta?

Da li su mikroskopske gljivice polozene u sarkofag sa telom Tutankamona ili su se kasnije pojavile
u grobnici?

Zasigurno ce jos neko vreme ostati misterija.

 

PRETHODNA STRANICA